Zdrava hrana i mršavljenje
Može li se pogriješiti pri jelu i piću? Očito može jer sve više ljudi boluje zbog neispravne prehrane.
Često jedemo u velikoj žurbi, zlorabimo jelo kako bismo smanjili stres i zaboravili probleme ili ublažili posljedice prekomjernog uživanja alkohola.
Također, nema nikakve koristi od toga da se iz „straha“ od loših kalorija koje debljaju previše suzdržavamo od jela.
Naprotiv, istraživanja su pokazala da upravo takve osobe doživljavaju napade gladi. Često im samo nekoliko malih promjena može pomoći da se riješe dosadašnjih navika.
KAKO ZDRAVO JESTI I MRŠAVJETI
– Doručkujte. Ako zbog nedostatka vremena ne doručkujete, unijet ćete dvostruko ili trostruko više kalorija za ručkom ili u međuobroku.
Tko doručkuje, bolje održava težinu. Propustite li ujutro pojesti mislije ili voće, nećete pokrenuti izmjenu tvari.
To će vam se osvetiti jer će metabolizam svega što budete poslije pojeli biti znatno usporen.
– Ovo može biti pravili: ujutro i u podne možete jesti obilnije. Za međuobroke uzimajte voće ili oraščaste plodove, najbolje ( neoguljene) bademe. Navečer se preporučuje jesti manje.
– Nakon 18 sati uzimajte namirnice s niskim glikemijskim indeksom. One sadrže kompleksne ugljikohidrate koji sporije probavljaju i tako održavaju podjednaku razinu šećera u krvi.
– Pokušajte uvesti ustaljen ritam objedovanja. Ako je moguće, jedite u društvu. Dobro prožvačite i prestanite jesti kad osjetite sitost.
– Naučite jesti male obroke i jedite polako. Tako ćete više uživati i zasititi se s manje kalorija. Želudac tek 20-ak minuta nakon jela javlja mozgu da je glad utažena. Ako jedete brzo, za to vrijeme ćete vjerovatno pojesti više nego što bi vaš želudac želio.
Popijete li 10 minuta prije jela čašu vode, želudac će već biti donekle ispunjen pa ćete tokom glavnog obroka unijeti manje kalorija.
– Jedite što manje mesa. Nastojte da meso koje jedete bude od životinja iz primjerenog uzgoja. Osim toga, na jelovniku bi se najmanje dva puta tjedno trebala naći morska riba, ali ne s masnim umakom ili panirana.
– Istraživanja su pokazala da je vegetarijanska prehrana manje kalorična jer nema onih masnoća koje se kriju u mesu i kobasicama. Voće, povrće i proizvodi od integralnog brašna imaju u sebi više vlakana, što pospješuje probavu a ne opterećuje tijelo.